Showing posts with label Zasto je dojenje vazno. Show all posts
Showing posts with label Zasto je dojenje vazno. Show all posts

Majčino mleko je najbolja hrana za bebe

Dojenje je najbolji način ishrane za zdravlje, rast i razvoj deteta. Majčino mleko je mnogo vrednije od bilo kojeg drugog proizvoda koji se daje kao zamena za majčino mleko. Ono sadrži uravnotežen odnos hranljivih materija i sastojaka za odbranu od infekcija, idealno pšrilagođen potrebama vašeg deteta. Beba koja je dojena dobija najvredniju hranu i koja joj najviše odgovara. Zato, ne čudo što se u celom svetu posebna pažnja poklanja promociji i podršci dojenja. Ovo su neka od najčešćih potanja vezana za dojenje koje mlade majke postavljaju pedijatrima:

Da li je veštačko mleko za bebe podjednako dobro kao i dojenje? Veštački proizvedena mleka za bebe (koja se još nazivaju i formula z aodojčad, zamena za majčino mleko) nikada ne mogu da se porede sa majčinim mlekom, čak i ako su napravljena uz pomoć najrazvijenijih naučnih metoda.

Šta ugrožava dojenje?

- Razdvajanje majke i bebe tokom boravka u porodilištu i kasnije,

- zakasneli prvi podoj,

- smanjivanje učestalosti podoja,

- pranje bradavica pre i posle podoja,

- ishrana po utvrđenom rasporedu,

- odvajanje bebe od dojke pre nego što se zasiti,

- davanje nekih drugih tečnosti pre prvog podoja,

- davanje dodatnih obroka ili veštačkog mleka.

Ova mleka ne sadrže sastojke koji služe za zaštitu od infekcija. Čak i ako bi proizvođač uspeo da prekopira ljudsko mleko, ono nikada ne može da bude dobro za svako dete, jer se majčino mleko menja u skladu sa potrebama deteta. Kolostrum, prvo majčino mleko koje je gusto i žuto deluje kao prva imunizacija i sadrži super dozu antitela i vitamina. Kolostrum pomaže pri eliminaciji prve stolice kod deteta. Kolostrum se menja u zrelo mleko prateći potrebe novorođenčeta. Majčino mleko staln prilagođava svoj sastav uzrastu deteta.

Da li svaka žena može da doji?

Velika većina žena može da doji, ali na žalost postoje mnogi ustaljeni običaji koji ugrožavaju dojenje. Ovaj vek je po prvi put doveo do toga da se jedan prirodni mehanizam, kao što je dojenje izgubi u velikoj meri. Pogrešne ideje su dospele čak i u medicinske udžbenike. Razdvajanje majke i beb eposle porođaja, ishrana po uvrđenoj šemi, davanje na flašicu veštačkog mleka, čajeva ili neke druge tečnosti, postali su ustaljena praksa koja j eneminovno dovela do poremećaja dojenja i smanjenja zaliha majčinog mleka.

Kada je bebama potrebno nešto više od majčinog mleka?

Kada beba napuni 6 meseci treba postepeno uvoditi čvrstu hranu, ali idealno bi bilo nastaviti sa dojenjem. Vaše dete i dalje ne treba da pije zaslađene napitke ili čajeve. Ove tečnosti ne sadrže nikakve hranljive materije i uništavaju zube. Čaj smanjuje apsorbovanje gvožđa imože da dovede do anemije.

Da li bebe koje se doje manje obolevaju?

Da definitivno. Dojenje štiti od čestih infekcija, posebno proliva (dijareje) i bolesti respiratornih organa. Čak i u najboljim higijenskim uslovima bebe koje se hrane veštačkom hranom su 5 puta podložnije dijereji. Kada je poremećeno snabdevanje vodom i gorivom, infekcije se šire neerovatnom brzinom. Dojenje smanjuje mogućnost d abeba dobije infekciju urinarnog trakta, što može dovesti do bolesti bubrega ili ušnu infekciju koj amože dovesti do gubitka sluha.

Dojenje kao lek?

Dojenje sprečava razvoj bolesiti u kasnijem dobu. Dojenje umanjuje rizik razvoja dečijeg dijabetesa (šećerne bolesti). Dojenje na zahtev deteta može da odloži alergije kao što su astma ili ekcem. Deca koja su dojena imaju bolju inteligenciju. To jenaročito izraženo kod nedonoščadi koja su dobijala samo majčino mleko. Bebe koje su dojene imaju mnogo bolji imunitet.

Studije pokazuju da dojenje smanjuje mogućnost formiranja loših zuba, lošeg vida, nekih dečijih kancera, povišenog krvnog pritiska i nekih srčanih oboljenja kasnije u životu.

Neka proučavanja pokazuju da što duže žena doji svoje dete smanjuje se mogućnost za tumor na jajnicima i rak dojke u premenopauzi i za oboljenje kostiju (osteoporosis) i za prelome kuka u starosti. Majkama dijabetičarima je potrebno manje insulina za vreme dok doje svoje bebe.

Nezamenljivo majcino mleko

(PRESS)

Pored toga što obezbeđuje idealnu hranu za pravilan rast i razvoj bebe, dojenje štiti žene od karcinoma dojki, jajnika i osteoporoze

s

Svaka žena može da ima dovoljno mleka ako nauči tehniku dojenja... Beba treba da ima pun obrok ne kraći od 15 ili 20 minuta

Svetska nedelja dojenja obeležava se svake godine u prvoj nedelji avgusta u više od 120 zemalja sveta i promoviše važnost i pozitivne učinke dojenja. Ovogodišnja tema inspirisana je Olimpijskim igrama i cilj joj je pružanje podrške majkama da ispune zlatne standarde u ishrani bebe. Đurđa Kisin, načelnik Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut", podseća koju su to zlatni standardi.

Ishrana dojilje

Dojiljama se preporučuje uobičajena hrana koju jede i ostatak porodice.

- Ništa ne treba jesti previše, potrebno je pet obroka i vode onoliko koliko je žena žedna. Ono što je važno jeste da žena ujutro pre nego što podoji bebu ili obavi druge poslove obilno doručkuje, a ne tek negde oko podneva kao što naše žene obično rade. Pušenje se ne preporučuje jer beba kroz mleko dobija sve otrove, a cigarete menjaju i ukus mleka. Ukoliko majka baš ne može da se odrekne cigareta, onda bi bilo poželjno da puši barem posle podoja. Alkohol i kafa su takođe nepoželjani, ali jedna do dve šolje kafe dnevno su dozvoljene - objašnjava Đurđa Kisin.

- Majčino mleko je idealna hrana i temelj za pravilan razvoj deteta. U prvih šest meseci u ishrani bebe trebalo bi da bude isključivo majčino mleko, a tek posle tog perioda nastavak dojenja u kombinaciji s drugom hranom prikladnom za bebin uzrast, do dve godine starosti i duže - kaže Kisin.

Kako ona kaže, žene bi svakako trebalo da se opredele da doje zato što su dojene bebe zdravije, lepše i pametnije.

- Zdravije su zato što majčino mleko sadrži faktore rasta, a bebe su zaštićene od mnogih bolesti, posebno u prvoj godini života. Bebe koje doje u tako visokom procentu ređe imaju prolive, akutne upale disajnih organa i srednjeg uha. Zaštićene su od gojaznosti, kao i od rane šećerne bolesti, imunije na alergije, upale bronhija i astmu. Takođe, u kasnijem dobu dojene bebe ređe imaju visok krvni pritisak i srčane probleme. Kod beba koje se hrane majčinim mlekom bolje se razvijaju mozak, creva, pluća i bubrezi, koji su nezreli u prvoj godini života. Faktori i hormoni rasta koji se nalaze samo u majčinom mleku pospešuju rast i razvoj. Dojene bebe su i pametnije jer obično imaju veći koeficijent inteligencije, a takođe je dokazano i da su stabilnije ličnosti. Smatramo da su bebe koje doje lepše jer im se pravilnije razvijaju lice i vilica i nemaju cirkularni karijes, tipačan za bebe koje se hrane veštačkom hranom. Takođe, nemaju ni deformitete vilice u odnosu na bebe koje se hrane na flašicu - objašnjava Kisin.

Ne odričite se dojenja

Prema rečima Đurđe Kisin, procenat žena koje doje od 1994, kad je „Batut" počeo sa promovisanjem i podrškom dojiljma, porastao je. Na nacionalnom nivou on je tada bio samo 5,8 odsto, dok je danas 26 odsto.

- Dojenje utiče i na zdravlje majke jer su žene koje doje u visokom procentu zaštićene od karcinoma dojke i jajnika, od osteoporoze, a pre i povrate težinu koju su imale pre trudnoće. Dojenje, osim što je dobrobit za porodicu, kao i društvo ono je i svojevrsna ekološka zaštita jer se štedi energija koja je potrebna za proizvodnju, transport i pripremu drugih oblika hrane. Od 4.300 sisara, samo su žene zanemarile taj dar prirode - kaže Kisin.

Ona napominje da sve majke mogu uspešno da doje, samo su im potrebne pomoć i podrška, kako za vreme trudnoće, tako i posle porođaja, a posebno u prvih meseca dana bebinog života.

- Retko koja majka ne može da doji i tada je potrebno da se posavetuje sa stručnjacima kako bi beba dobila najbolju moguću ishranu. Žene se najčešće plaše da li će imati dovoljno mleka. Svaka žena može da ima dovoljno mleka ako nauči tehniku dojenja, a bebe imaju pune obroke koji ne traju kraće od 15 ili 20 minuta. Beba bi trebalo da jede i ono prvo slatko mleko koje majke obično opisuju kao providnu vodenkastu tečnost, koje je veoma kvalitetno mleko. Beba treba da dobije i ono takozvano poslednje mleko, koje sadrži neophodne masti i belančevine. Majke veoma brinu i da li dete dobija dovoljno na težini. Bebe koje piju isključivo majčino mleko u proseku dobijaju od 500 grama do kilogram mesečno, iako je i tih pola kilograma dovoljno. S druge strane, bebe koje se hrane zamenama dobijaju više na težini, ali to nije kvalitet nego kvantitet - kaže Kisin, i dodaje da bi bebu trebalo podojiti na svaki njen zahtev, jer ona nije sat pa da se navije na svaka tri sata.

A. ERAKOVIĆ

Dojenje smanjuje smrtnost medju bebama

(B92)

Bebe koje majke doje svojim mlekom imaju tri puta veće šanse da prežive od ostalih, objavila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) povodom obeležavanja Svetske sedmice dojenja.

To znači da bi dnevno moglo da se od smrti spasi 3.500 novorođenčadi ukoliko bi sve bebe u svetu bile dojene majčinim mlekom tokom prvih meseci života, prenela su francuska elektronska glasila.

SZO je objavila i da dojenje beba majčinim mlekom, koje je samo dovoljno za bebu dok ne napuni šest meseci, poboljšava njihov odbrambeni sistem i čak bi moglo da smanji opasnost od prenošenja virusa HIV (side) s majke na dete.

Svetska sedmica dojenja majčinim mlekom, koja se obeležava od 1. do 7. avgusta, je prilika za SZO, UNICEF i lokalna udruženja da promovišu dojenje majčinim mlekom kao značajan način borbe protiv smrtnosti među decom.

SZO ističe da i nakon prvih šest meseci tokom kojih je samo dojenje dovoljan način ishrane beba, ono treba da se nastavi, u kombinaciji s drugim namirnicama i napicima i do druge godine života, pa čak i duže ukoliko kvalitet majčinog mleka to dozvoljava.

Majčino mleko prirodno najviše odgovara potrebama novorođenčeta tako da nema zamenu.

Ono obezbeđuje za dete hranljive sastojke, antitela, hormone, sastojke koji podstiču imunitet i druge antioksidanse koji su mu potrebni.

Majčino mleko smanjuje i pojavu dijareje, ali i oboljenja vezanih za uho grlo i nos, kao i respiratorni sistem, a bogato je i vitaminom A koji štiti oči i smanjuje opasnost od infekcija.

SZO je nezadovoljna time što se samo 35 odsto novorođenčadi u svetu tokom prva četiri meseca života doji toliko hranljivim majčinim mlekom.

U Africi, na primer, manje od četvrtine dece doje njihove majke, što je slab procenat u odnosu na preporuke SZO, čak i ako postoji tendencija rasta.

Svetska nedelja dojenja - Dojenje na javnom mestu retkost

Izvor: B92, Tanjug
Beograd -- Dojenje na javnom mestu u Srbiji je izuzetno retko jer se obnaživanje majke smatra nepristojnim, kažu stručnjaci.

Iako je u svuda u razvijenim zemljama sasvim uobičajeno videti ženu kako doji bebu na javnom mestu, u Srbiji je to retkost. U tome ih ponekad obeshrabruju i negativne reakcije okoline, a često se obnaživanje majke koja doji povezuje sa seksualnošću i smatra se neprimerenim, kažu povodom Svetske nedelje dojenja u udruženju "Roditelj".

U Srbiji se obeležava Svetska nedelja dojenja u cilju afirmacije dojenja kao najprirodnijeg i najzdravijeg izvora hrane za bebe.

Od malog procenta majki koje uopšte doje svoje bebe u Srbiji - reč je o svega 26 odsto - u proseku još manje njih to čini na javnom mestu, a u tome ih obeshrabruje tradicionalistički Balkan jer se žene retko odlučuju da doje pred drugima.

Za dojenje na javnom mestu u Srbiji se vezuju brojne predrasude. Neki ljudi ovaj čin doživljavaju kao prelazak granice javnog ukusa, kaže Dragana Soćanin iz Udruženja "Roditelj". Ona je na taj način i sama hranila svoje dete.

"S jedne strane, majke se ustručavaju zato što se plaše negativnih reakcija. S druge strane, ljudi se zgražavaju, nekome je to gadno, prljavo, povezuju sa seksualnošču da se majka obnažuje", kaže ona.

"To je podrška šireg društva da ne budu takve reakcije, da može da se živi u jednom takvom gradu gde može da se podoji svoje dete bilo kada", kaže ona.

Iako je 60-ih godina prošlog veka i u Srbiji, kao i na Zapadu, bilo napušteno mišljenje da je dojenje najbolja ishrana za odojčad, poslednjih 15 godina stručnjaci upućuju na povratak prirodi i dojenju kao najzdravijem načinu ishrane beba.

"Kulturne obrazovane žene Zapada, koje su u svetu i pokrenule program podrške dojenju, su shvatile da su svojoj deci uskratile najbolju hranu u životu i doje u visokom procentu, preko 60 posto, na javnom mestu u Finskoj, Švedskoj... U Norveškoj čak postoje restorani, kafići, saloni gde piše 'Ovde ima prednost žena koja doji'", objašnjava doktorka Đurđa Kisin.


Dojenje najbolje za novorođenčad

Udruženje "Roditelj" priredilo je u nedelju u beogradskom parku Tašmajdan manifestaciju na kojoj su, sa okupljenim dojiljama, organizovali "najlepši zajednički ručak za bebe - majčino mleko".

Uprkos stavovima stručnjaka da je majčino mleko najbolja hrana za novorođenčad, procenat majki u Srbiji koje doje svoje bebe veoma je nizak. Podaci iz prethodnih godina pokazuju da manje od 20 odsto žena doji svoju decu, kaže Dragana Soćanin iz Udruženja "Roditelj".

"Ovaj Unicefov podatak je iz 2002. godine i odnosi se isključivo na dojenje dece do šest meseci, što je preporuka Unicefa, ali što se broj meseci povećava, procenat žena koje doje svoju decu opada", kazala je ona.

Svetska asocijacija za promociju dojenja ukazuje na značaj ranog prvog podoja, najkasnije sat vremena od rođenja. To je, uz dojenje u prvih šest meseci, od velike važnosti za imunitet i život beba.

Uspešnost dojenja, osim dobrog početka, zavisi i od upornosti i podrške najbližih, kao i pravovremene edukacije, koja nije uvek dostupna svim majkama, kaže Dragana Soćanin.

"Nema svaka majka Internet da može da se edukuje. Nema ni svaki pedijatar vremena, niti svaka patronažna sestra, kada dođe u prvih par dana da obiđe bebu, a tada je podrška najvažnija. To je i naša ovogodišnja tema", rekla je ona.

Svetska nedelja dojenja svake godine obeležava se u više od 120 zemalja. U Srbiji je započela druženjem stručnjaka, dojilja i budućih roditelja u Tašmajdanskom parku u Beogradu, kako bi se upoznali sa teškoćama prilikom dojenja, ali i neizmernim prednostima.




Osim hranljive vrednosti majčinog mleka, koja doprinosi da se organizam pravilno formira i da dete bude otporno na bolesti, sam čin dojenja ima veoma važnu ulogu za psihičko zdravlje bebe.

Postoje i preporuke lekara da se beba doji devet meseci, jer je taj period potreban za pravilno formiranje organizma. Uspešnost dojenja, osim dobrog početka, zavisi i od upornosti i podrške najbližih, kao i pravovremene edukacije.

Poslednjih 15 godina u Srbiji postoji nacionalni program podrške dojenju, a pri domovima zdravlja i porodilištima otvorena su savetovališta i škole za trudnice.


SZO: Tri puta zdravije bebe

Bebe koje majke doje svojim mlekom imaju tri puta veće šanse da prežive od ostalih, objavila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO) povodom obeležavanja Svetske sedmice dojenja.

To znači da bi dnevno moglo da se od smrti spasi 3.500 novorođenčadi ukoliko bi sve bebe u svetu bile dojene majčinim mlekom tokom prvih meseci života, prenela su francuska elektronska glasila.

SZO je objavio i da dojenje beba majčinim mlekom, koje je samo dovoljno za bebu dok ne napuni šest meseci, poboljšava njihov odbrambeni sistem i čak bi moglo da smanji opasnost od prenošenja virusa HIV s majke na dete.

SZO ističe da i nakon prvih šest meseci, tokom kojih je samo dojenje dovoljan način ishrane beba, ono treba da se nastavi, u kombinaciji s drugim namirnicama i napicima i do druge godine života, pa čak i duže, ukoliko kvalitet majčinog mleka to dozvoljava.

Majčino mleko, prirodno, najviše odgovara potrebama novorođenčeta, tako da nema zamenu. Ono obezbeđuje za dete hranljive sastojke, antitela, hormone, sastojke koji podstiču imunitet i druge antioksidanse koji su mu potrebni.

Majčino mleko smanjuje i pojavu dijareja, ali i oboljenja vezanih za uho, grlo i nos, kao i respiratorni sistem, a bogato je i vitaminom, A koji štiti oči i smanjuje opasnost od infekcija.

SZO je nezadovoljan time što se samo 35 odsto novorođenčadi u svetu tokom prva četiri meseca života doji toliko hranljivim majčinim mlekom.

U Africi, na primer, manje od četvrtine dece doje njihove majke, što je slab procenat u odnosu na preporuke SZO, čak i ako postoji tendencija rasta.

Dojenje, plaza, more, plivanje - pitanja i odgovori

Da li trebam da prestanem sa dojenjem pre puta?

Nikako ne treba prekinuti sa dojenjem pre putovanja.
Naprotiv, dojenje ima hranjive i anti-upalne učinke koji štite dete tokom putovanja i zato se dojenje preporučuje tokom putovanja. Štaviše, ako se dete hrani isključivo majčinim mlekom isključeni su problemi oko sterilizacije flašica, pribora i vode.
Žene koje doje mogu se vakcinisati, za maksimalnu zaštitu, ali uvek treba misliti na mogućnost infekcije deteta koje se po rođenju ne može vakcinisati i ne može dobiti potrebnu imunizaciju protiv brojnih infekcija. Zato bi dojena deca trebalo da dobiju vakcine prema važećem kalendaru vakcinacije.

Da li mame koje doje smeju da se kupaju u moru?

Hladna voda neće uticati na proizvodnju mleka, jer to isključivo zavisi od bebine potražnje. U sastojcima morske vode nema ničega što bi uticalo na proizvodnju mleka.

Smem li intenzivno da plivam kada dojim?

Naravno, plivanje je najbolja vežba za bol u leđima na šta se svaka mlada majka žali. Uz to dobro je i za skidanje viška kilograma. Ipak budite oprezni, ako uz intenzivno plivanje gubite previše kilograma to može negativno uticati na dojenje.

Da li je potrebno da promenim mokar kupaci nakon plivanja?

Bilo bi dobro da nakon plivanja promanite kupaći i odenete nešto suvo jer mokri sintetični grudnjak zadržava vlagu oko bradavica što pogoduje razvoju gljivične infekcije (sor) koje može preneti na bebina usta.

Da li je potrebno bebu cesce dojiti leti?

Bitno je da mame piju dovoljno tečnosti.
Ako beba isključivo sisa, odgovor je da. I mi odrasli smo na vrućini više žedni nego inače. Ako beba ima manje od 6 meseci i sisa ne treba da je odbijete ili da joj nudite vodu, ili sokić. Sasvim je normalno i da beba samo povuče nekoliko gutljalja i prekine dojenje.
To se ne dešava zbog toga što beba želi da vas nervira, nego zato što je samo žedna, a ne i gladna. Na početku podoja mleko je vodenasto i pogodno da gasi žeđ, dok je na kraju podoja mleko gušće, hranljivije. Bitno je da mame piju dovoljno tečnosti. Za stariju bebu, koja pored majčinog mleka jede i kašice potrebna je dodatna tečnost.

Sta je sa krememe za suncanje i dojenjem?

Sunčanje nema nikakvih štetnih uticaja na dojenje, ali ima na zdravlje mame. Tokom sunčanja morate voditi računa da vam dojke, odnosno areola na izgore na suncu, jer je koža na tim delovima tela izuzetno nežna, a posledice mogu da budu veoma bolne.
Kreme za sunčanje veoma slabo ulaze u krvotok, ali bilo bi najbolje da uzmete neku na biljnoj bazi. Kod nanošenja kreme treba obratiti pažnju da ne mažete delove sa kojeg bi beba mogla da pojede kremu, odnosno pre podoja treba da operete grudi. Za vreme dojenja bi trebalo da izbegavate uzimanje beta karotena za samopotamnjivanje.

Kako da dojim na plazi?

Treba da vodite računa o potrebama svog deteta, a ne o predrasudama.
Pre podoja operite svoje grudi čistom slatkom vodom. Tako ćete sprati i znoj, i pesak i morsku so. Povucite se u hladovinu sa svojom bebom, namestite se udobno i podojite svoju bebu.
Ako imate problem sa intimnošću i ne želite da svako gleda vaše grudi, koristite velike lagane pamučne marame sa kojim možete da se pokrijete. To može da bude obična platnena pelena, vaš pareo ili marama za nošenje beba.
Nemojte se brinuti zbog dojenja u javnosti, treba da vodite računa o potrebama svog deteta, a ne o predrasudama. A vašem detetu je vaše mleko najbolje u svim situacijama.

76 razloga ZA dojenje

Nisam ih ja smislila ni prikupila vec sam ih slucajno nasla i prenosim ih vama. Ako ovo nije dovoljno ubedljivo onda...

Majčino je mlijeko najbolja hrana za vaše dijete. Pročitajte zašto...

1. Majčino je mleko jedinstvena sastava i nije ga moguće umetno proizvesti
2. Majčino mleko zadovoljava sve metaboličke potrebe deteta
3. Majčino je mleko na jedinstven način prilagođeno djetetu
4. Majčino mleko je više od hrane – to je imunološki aktivna supstanca
5. Dojenje je poseban psihofizički stimulans i za majku i za dete
6. Majčino mleko i majčino srce nemaju zamene
7. Majčino mleko osigurava uravnotežen odnos hranjivih supstanci za optimalan rast i razvoj
8. Majčino mleko najbolja je zaštita od infekcija
9. Dojena deca imaju manji rizik od razvoja alergija
10. Sastav mleka automatski se prilagođava detetovim potrebama
11. Dojenje stvara posebnu emocionalnu povezanost između majke i deteta
12. Besplatno je!
13. Majčino je mleko uvek idealne temperature!
14. Majčino mleko je uvijek dostupno a i dolazi u boljem "pakovanju"
15. Dojenje ima stimulativni uticaj na razvoj vlastitog imunološkog sustava
16. Veštačka mleka (formule) povezuju se s nižim stepenom inteligencije u dece
17. Majčino mleko pomaže deci pri pražnjenu mekonija
18. Majčino se mleko lakše probavlja od formule
19. Dojenje pomaže sužavanju materice nakon porođaja
20. Dojenje pomaže u sprečavanju postporođajnog krvarenja
21. Dojenje pomaže majkama u mršavljenju nakon porođaja.
22. Dojenje preporučuju Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF.
23. Dojenje štiti od pojave Kronove bolesti.
24. Veštačka hrana povećava rizik od pojave šećerne bolesti.
25. Dojenoj deci smanjen je rizik od "smrti u kolijevci".
26. Dojena deca su manje izložena infekcijama mokraćnog sistema.
27. Dojena deca su manje izložena infekcijama probavnog sistema.
28. Dojena deca su manje izložena infekcijama disajnog sistema.
29. Majke koje ne doje izloženije su opasnosti od raka jajnika.
30. Majčino mleko smanjuje rizik od obolijevanja od astme.
31. Veštačka mleka povećavaju rizik od pojave ušnih infekcija.
32. Dojenje štiti djecu od bakterijskog meningitisa.
33. Dojenje smanjuje šanse obolijevanja od reumatskog artritisa u mladosti.
34. Dojenje smanjuje djetetove šanse za obolijevanje od Hodgkinove bolesti (maligno oboljenje limfnog aparata). 35. Dojenje štiti dete od nepravilnosti vida.
36. Žene koje doje rjeđe obolijevaju od osteoporoze.
37. Majčino mleko deluje umirujuće na creva.
39. Dojenje zadovoljava dečje emocionalne potrebe.
40. Majke koje ne doje izloženije su opasnosti od raka dojke.
41. Ženska deca hranjena veštačim mlekom spadaju u rizičniju grupu oboljevanja od raka dojke
42. Dojenje je jednostavnije od hranjenja na bočicu
43. Veštačko mleko je skupo
44. Majčino mleko uvek ima pravilan, i detetu prilagođen, odnos masti, proteina i šećera
45. Majčino mleko deluje umirujuće na dete
46. Čin dojenja deluje umirujuće na majku
47. Majčino je mleko ukusnije od adaptiranog
48. Dojena deca zahtevaju manje poseta lekaru
49. Bez bočica, duda, kutija i sl., dojenje ne stvara nikakav otpadni materijal
50. Ne morate stalno brinuti jeste li ponijeli bočicu!
51. Zaobilazite proces prokuhavanja vode i hlađenja
52. Majčino mleko je prirodno sredstvo protiv bola
53. Savršena hrana za bolesno dete
54. Osigurava više sna mami!
55. Osigurava više sna i tati!
56. Veštačka mleka zahtevaju veće izdatke i zbog dodatne opreme!
57. Majčino mljeko nikada nije bilo povučeno iz upotrebe, za razliku od nekih pripravaka
58. Sveže majčino mleko nikada nije zaraženo bakterijama
59. Ne morate se brinuti koji je proizvođač bolji
60. Ne morate se brinuti je li voda koju detetu dajete zdrava
61. Dojena deca manje su izložena stvaranju karijesa.
62. To podrazumijeva i manje stomatološke troškove.
63. Dojena deca manje obolijevaju od ekcema.
64. Dojena deca bolje razvijaju svoje govorne mogućnosti.
65. Dojena deca imaju lepšu kožu.
66. Majčino mleko ne sadrži nikakve genetski modificirane tvari.
67. Majčino mleko ne sadrži sintetički stvorene hormone.
68. Nedojenje se povezuje s multiplom sklerozom.
69. Dojena deca lakše prolaze proces socijalizacije.
70. Dojenje štiti majku od anemije (zbog kasnije pojave menstruacije).
71. Majci se povećava samopouzdanje kada nakon 6 meseci dojenja vidi savršeno zdravo dete, a jedina hrana koju je primalo dolazila je iz njezina tela.
72. Majčino mleko je prirodni antibiotik i pospješuje zaceljivanje rana.
73. Majčino se mleko može koristiti i kao kapi za nos.
74. Mijenjanje pelena puno je ugodnije.
75. Dojena deca imaju posebno ugodan miris.
76. Na kraju krajeva, to je i osnovni razlog radi kojeg grudi postoje!

Šta kažete na ovo?

Dojenje smanjuje rizik od...

Smanjuje rizik od:
Malokrvnosti,
Ranog raka dojke,
Raka jajnika,
Bolesti kostiju u sfarosti,
Nezeljene trudnoce u prvih 6 meseci,
Zenama dijabeticarima je potrebno manje insulina.

Znaci dojenje je kao lek?

Da, dojenje sprecava razvoj bolesti u kasnijem dobu. Dojenje umanjuje rizik razvoja decijeg dijabetesa (secerne bolesti). Dojenje na zahtev deteta moze da odlozi alergije kao sto su astma ili ekcem. Deca koja su dojena imaju bolju inteligenciju. To je narocito izrazeno kod nedonoscadi koja su dobijala samo majcino mleko. Bebe koje su dojene imaju mnogo bolji imunitet.
Studije pokazuju da dojenje smanjuje mogucnost formiranja losih zuba, loseg vida, nekih decijih kancera, povisenog krvnog pritiska i nekih srcanih oboljenja kasnije u zivotu.
Neka proucavanja pokazuju da sto duze zena doji svoje dete smanjuje se mogucnost za tumor na jajnicima i rak dojke u premenopauzi i za oboljenja kostiju (osteoporosis) i za prelome kuka u starosti. Majkama dijabeticarima je potrebno manje insulina za vreme dok doje svoje bebe.

Dojenje stiti od:
Proliva
Infekcija organa za disanje
Infekcija mokracnih puteva
Infekcija srednjeg uva
Secerne bolesti
Astme, alergija i ekcema

Da li bebe koje se doje manje obolevaju?

Da definitivno. Dojenje stiti od cestih infekcija, posebno proliva (dijareje) i bolesti respiratornih organa. Cak i u najboljim higijenskim uslovima bebe koje se hrane vestackom hranom su 5 puta podloznije dijareji. Kada je poremeceno snabdevanje vodom i gorivom, infekcije se sire neverovatnom brzinom. Cetrnaest puta je veca mogucnost da bebe koje su hranjene vestackim mlekom umru od dijareje i tri puta je veca mogucnost da umru od bolesti respiratornih organa. Dojenje smanjuje mogucnostda beba dobije infekciju urinarnog trakta, sto moze dovesti do bolesti bubrega ili usnu infekciju koja moze dovesti do gubitka sluha.
Mogu da vam kazem da moja deca nikada nisu imala upalu uha ili problem sa stomacicem i prolivom. Da je bas slucajnost neverujem. I ono sto je takodje vazno je i ako se razbole mnogo brze i lakse ozdrave.

Zbog cega vestacka mleka nisu toliko dobra?

Vestacki proizvedena mleka za bebe (koja se jos nazivaju i for­mula za odojcad, zamena za majcino mleko) nikada ne mogu da se porede sa majcinim mlekom, cak i ako su napravljena uz pomoc najrazvijenijih naucnih metoda. Ova mleka ne sadrze sastojke koji sluze za zastitu od infekcija. Cak i ako bi proizvodac uspeo da prekopira ljudsko mleko, ono nikada ne moze da bude dobro za svako dete, jer se majcino mleko menja u skladu sa potrebama deteta. Kolostrum, prvo majcino mleko koje je gusto i zuto deluje kao prva imunizacija i sadrzi super dozu antitela i vitamina. Kolostrum pomaze pri eliminaciji prve stolice kod deteta. Kolostrum se menja u zrelo mleko prateci potrebe novorodenceta. Majcino mleko stalno prilagodava svoj sastav uzrastu deteta.

Da li je vestacko mleko za bebe podjednako dobro kao i dojenje?

Vestacku ishranu beba zamenama za majcino mleko mlekom i flasicama promovisu komercijalne kompanije iskljucivo zbog zarade. To steti dojenju. Cak nas i neki strucnjaci ubeduju da je vestacka ishrana dobra koliko i dojenje, pa nas to navodi da pomisli da je to moderno i bezbedno. Vestacka ishrana izaziva zdravstvene probleme i u normalnim okolnostima, a u vanrednim situacijama i rizik se samo uvecava.

Zbog cega je dojenje tako vazno?

Dojenje je najbolji nacin ishrane za zdravlje, rast i razvoj deteta. Majcino mleko je mnogo vrednije od bilo kojeg drugog proizvoda koji se daje kao zamena za majcino mleko. Ono sadrzi uravnotezen odnos hranljivih materija i sastojaka za odbranu od infekcija, idealno prilagoden potrebama vaseg deteta. Beba koja je dojena dobija najvredniju hranu i koja joj najvise odgovara. Zato, beba milionera koja se hrani vestackim (adaptiranim) mlekom ima losiju ishranu od bebe iz najsiromasnije porodice koju doji njena majka.