Sta se dogada sa zenama koje su mnogo smrsale? Da li i one mogu da luce mleko?

Mrsavost ili nagli gubitak kilograma jako retko uticu na lucenje mleka. Proizvodnja majcinog mleka je vrlo stabilan proces. Vecina zena u toku trudnoce dobije dosta telesne masti, sto se koristi kao izvor energije za lucenje mleka kada se beba rodi. Cak i one mrsave zene koje nisu dobiie na tezini tokom trud­noce imaju sasvim dovoljno vrlo kvalitetnog mleka za svoju bebu. Najvaznije je da dozvole bebi da slobodno sisa. Samo bas velika glad moze da utice na prestanak lucenja mleka. U vreme vanrednih situacija svi se brinu za hranu. Naravno i vama je potrebna odgovarajuca kolicina hrane. Jedine zalihe hrane o kojima ne treba da brinete je vase mleko.

Ljudi kazu da usled stresa prestaje stvaranje mleka, kako je onda moguce dojenje za vreme stresnih situacija?

Osim u poslednje vreme, kada su mnoge zene dovele pod sumnju svoju mogucnost da doje, majke su vekovima dojenjem hranile svoju decu u normalnim okolnostima pa i za vreme gladi i ratova i na taj nacin spasavale njihove zivote. Naravno da u sredinama gde preovladava hranjenje na flasicu i gde je smanjeno samopouzdanje zene da moze da doji, stavranje mleka je jos vise smanjeno u vanrednim situacijama. Oni koji su trebali da im pruze pomoc nisu shvatili da se nudenjem vestackog mleka i flasica unistava samopouzdanje majki, sto naravno kao posledicu ima i to da bebe skracenim podojima manje stimulisu lucenje mleka. Tako se samo uvecava rizik od mnogih bolesti.
Stres nema nikakvog uticaja na hormon koji luci mleko (prolaktin), ali moze da ima privremeni uticaj na hormon koji pomaze mleku da potece (oksitocin). Privremeno zaustavljanje ovog refleksa je koristan bioloski mehanizam koji sprecava da mleko samo potece (iscuri), i tako se izgubi u teskim trenucima.
Stres je uvek bio sastavni deo ljudskog zivota. Da je stres ugrozio (prekinuo) dojenje Ijudski rod se nikada ne bi razvijao. Zamislite situaciju iz praistorije kada su majke cesto bezale sa svojim detetom od divljih zivotinja. Za njih je bilo vrlo bitno da im mleko prestane teci (ne iscuri) dok trce. Ali cim bi majka sa svojim cedom stigla do sklonista mleko bi ponovo poteklo.
Mi znamo koji su znaci straha: suva usta, ubrzani rad srca, hladna stopala i drhtanje. Ovi znaci oslabe posle nekog vremena cak i ako se uzrok straha nastavi. Isto se desava sa oksitocinom: tok mleka moze prestati na kratko kada ste u bas velikom soku, ali i ako uzrok soka potraje, mleko ce teci sve dok prinosite svoju bebu da doji.
Sistem za lucenje mleka je vrlo izdrzljiv. Refleks lucenja oksitocina je jako osetljiv: moze da prestane privremeno, ali se jako brzo ponovo oslobada. Svima nam je potreban konfor i uteha za vreme stresnih situacija. Zamolite nekoga da vam nezno izmasira leda. Ovo moze da pomogne oslobadanju oksitocina, sto ce uz pomoc bebinog sisanja, biti dovoljan stimulans da mleko ponovo potece.
Kada dojite i vi i vase dete osecate neznost zbog bliskog kontakta. To vasoj bebi daje sigurnost i sprecava emocionalne i psihicke traume koje se mogu javiti u stresnim situacijama. Hormoni koji se aktiviraju tokom dojenja pomazu majkama da se osecaju mirnije i sigurnije.

Znaci dojenje je kao lek?

Da, dojenje sprecava razvoj bolesti u kasnijem dobu. Dojenje umanjuje rizik razvoja decijeg dijabetesa (secerne bolesti). Dojenje na zahtev deteta moze da odlozi alergije kao sto su astma ili ekcem. Deca koja su dojena imaju bolju inteligenciju. To je narocito izrazeno kod nedonoscadi koja su dobijala samo majcino mleko. Bebe koje su dojene imaju mnogo bolji imunitet.
Studije pokazuju da dojenje smanjuje mogucnost formiranja losih zuba, loseg vida, nekih decijih kancera, povisenog krvnog pritiska i nekih srcanih oboljenja kasnije u zivotu.
Neka proucavanja pokazuju da sto duze zena doji svoje dete smanjuje se mogucnost za tumor na jajnicima i rak dojke u premenopauzi i za oboljenja kostiju (osteoporosis) i za prelome kuka u starosti. Majkama dijabeticarima je potrebno manje insulina za vreme dok doje svoje bebe.

Dojenje stiti od:
Proliva
Infekcija organa za disanje
Infekcija mokracnih puteva
Infekcija srednjeg uva
Secerne bolesti
Astme, alergija i ekcema

Ali moja drugarica je dojila dete, a ono se ipak razbolelo.

Naravno, neke bebe koje su dojene dobijaju infekcije, ali u vecini slucajeva to nisu neke jake infekcije. Brze se oporave i manja je verovatnoca da ce umreti od infekcije ili da ce biti neuhranjena, sto nije slucaj kod beba koje su hranjene vestacki. Sto je beba osetljivija i slabija to joj je vise potrebno majcino mleko.

Da li bebe koje se doje manje obolevaju?

Da definitivno. Dojenje stiti od cestih infekcija, posebno proliva (dijareje) i bolesti respiratornih organa. Cak i u najboljim higijenskim uslovima bebe koje se hrane vestackom hranom su 5 puta podloznije dijareji. Kada je poremeceno snabdevanje vodom i gorivom, infekcije se sire neverovatnom brzinom. Cetrnaest puta je veca mogucnost da bebe koje su hranjene vestackim mlekom umru od dijareje i tri puta je veca mogucnost da umru od bolesti respiratornih organa. Dojenje smanjuje mogucnostda beba dobije infekciju urinarnog trakta, sto moze dovesti do bolesti bubrega ili usnu infekciju koja moze dovesti do gubitka sluha.
Mogu da vam kazem da moja deca nikada nisu imala upalu uha ili problem sa stomacicem i prolivom. Da je bas slucajnost neverujem. I ono sto je takodje vazno je i ako se razbole mnogo brze i lakse ozdrave.