razdvajanje majke i bebe posle porodaja,
ishrana po utvrdenoj semi,
davanje na flasicu vestackog mleka, cajeva ili neke druge tecnosti,
Sve ovo je bila ustaljena praksa koja je neminovno dovela do poremecaja dojenja i smanjenja zaliha majcinog mleka. Sto se tice toga ko nemoze da doji evo jednog clanka u kom je to opisano...
Kontraindikacije za dojenje
(preuzeto sa sajta http://www.pedijatrija.org/default.asp?ru=148)
Iako je dojenje optimalan način prehrane dojenčadi, postoji nekoliko kontraindikacija kojih se je potrebno pridržavati u interesu djeteta. Dojenje je kontraindicirano u djece oboljele od klasične galaktozemije (nedostatak galaktoza-1-fosfat uridil transferaze), majke koje su oboljele od aktivne neliječene tuberkuloze ili su HTVL (Human T-cell Lymphotropic Virus) 1 ili 2 virus pozitivne, te majke koje dobivaju radioaktivne izotope bilo u dijagnostičke ili terapijske svrhe ili su izložene djelovanju radioaktivnih materijala (onoliko dugo koliko se nalazi radioaktivnost u mlijeku), majke koje se liječe antimetabolitima ili kemoterapeuticima ili malobrojnim ostalim lijekovima dok se ne izluče iz mlijeka, majke ovisnice o drogama («ulične droge»), te majke koje imaju herpes simpleks lezije na dojkama (dojenče se može hraniti iz druge dojke ako na njoj nema lezija). Majkama koje boluju od zaraznih bolesti treba dati odgovarajuće pravilne informacije o mjerama protiv infekcije.
U SAD se majkama inficiranim virusom humane imunodeficijencije (HIV) savjetuje da ne doje svoju djecu. U zemljama u razvoju u kojim postoji povećana opasnost od zaraze drugim zaraznim bolestima te zbog nutritivnih nedostataka zbog kojih postoji povećana opasnost od dojenačke smrtnosti, rizik obolijevanja povezan s umjetnom prehranom može biti veći od rizika obolijevanja od HIV-a. U jednom istraživanju u Africi koje je objavljeno u obliku dvaju radova, nađeno je da isključivo dojenje tijekom prvih 3 do 6 mjeseci po porodu majki inficiranih HIV-om, nije povećalo rizik prijenosa HIV-a na dijete, dok je dojenčad koja je hranjena dvovrsnom prehranom (dojenje uz ostalu hranu ili mlijeka) imala veću učestalost HIV infekcija u usporedbi s djecom koja su bila hranjena isključivo dojenačkim pripravkom. Žene u SAD koje su HIV pozitivne ne smiju dojiti svoje dojenče. Potrebna su dodatna istraživanja prije promjena sadašnjih preporuka.
U SAD se majkama inficiranim virusom humane imunodeficijencije (HIV) savjetuje da ne doje svoju djecu. U zemljama u razvoju u kojim postoji povećana opasnost od zaraze drugim zaraznim bolestima te zbog nutritivnih nedostataka zbog kojih postoji povećana opasnost od dojenačke smrtnosti, rizik obolijevanja povezan s umjetnom prehranom može biti veći od rizika obolijevanja od HIV-a. U jednom istraživanju u Africi koje je objavljeno u obliku dvaju radova, nađeno je da isključivo dojenje tijekom prvih 3 do 6 mjeseci po porodu majki inficiranih HIV-om, nije povećalo rizik prijenosa HIV-a na dijete, dok je dojenčad koja je hranjena dvovrsnom prehranom (dojenje uz ostalu hranu ili mlijeka) imala veću učestalost HIV infekcija u usporedbi s djecom koja su bila hranjena isključivo dojenačkim pripravkom. Žene u SAD koje su HIV pozitivne ne smiju dojiti svoje dojenče. Potrebna su dodatna istraživanja prije promjena sadašnjih preporuka.
Ili ovako ukratko:
(sa sajta http://www.biofarm.hr/)
KONTRAINDIKACIJE ZA DOJENJE
Dojenje je kontraindikovano:
•kod djece koja boluju od nekih rijetkih naslednih bolesti (galaktozemija, aminoacidopatije)
•kod majke oboljele od aktivne tuberkuloze
•kod majke koje se leče izotopima, antimetabolitima
•HIV (virus humane imunodeficijencije) infekcija u majke /ova se ne odnosi se na zemlje u
razvoju/
•majke ovisne o drogama
