Zaposlene mame i dojenje

Dobrom pripremom (fizičkom i psihičkom), edukacijom i razmišljanjem unaprijed, mnoge probleme možemo, ako ne baš potpuno izbeći, onda sigurno poprilično umanjiti. Jedan od velikih poslova koji očekuje svaku majku je – hranjenje deteta. Ukoliko majka još u trudnoći odluči dojiti, za to se dobro psihički pripremi, osigura podršku i dovoljno znanja, velika je vjerovatnoća da će i dojenje proteći s manje problema i neugodnih situacija. Pripremi li se unapred da će dojiti dugo, vrlo je verovatno da će sa uživanjem, nastaviti dojiti i dugo nakon što beba napuni šest mjeseci – vreme do kojeg je preporučeno isključivo dojenje. Kako se «magična» granica od godine dana, kada se većina majki vraća na posao, (može se raditi o bilo kom uzrastu deteta u kojoj je majka odlučila vratiti se na posao) približava, majka se suočava s novim problemima i nedoumicama.

Među nedoumicama oko toga gdje će i kako smestiti dete, kako će oboje podneti višesatno razdvajanje, kako će se dete uspavati i utešiti, jedno od značajnijih pitanja bit će – kako će funkcionirati dojenje?

Je li istina da će se, jednom kad se majka vrati na svoje radno mesto i počne biti odvojena od detetova života više sati dnevno (minimalno 8, a često i više), pojaviti problemi u rasporedu dojenja? Hoće li dete početi dojiti češće ili će potpuno prestati? Hoće li majci ta višesatna pauza prouzrokovati probleme? Hoće li doći do zastoja mlijeka? Na ova i još neka pitanja pokušat ću odgovoriti ovim tekstom.

«Svaka majka je zaposlena majka!» nije samo dobar slogan. To je činjenica koja pokazuje koliko sve majke imaju zajedničkog, bez obzira kakav život vode. U stvari, još od davnina, majke su radile i brinule se za decu. Nedavno su ih počeli nazivati «zaposlenim majkama» ali one mogu biti volonterke, studentkinje, zaposlene žene ili profesionalne sportistkinje.

Povratak na posao i ostavljanje deteta, bez obzira na način ishrane, teško je. Sa tog aspekta, majka koja doji i odlučna je u tome da nastavi dojiti i po povratku na posao, u izvesnoj je prednosti. Dojenje pomaže majkama da ostanu povezane s djecom, istovremeno se prilagođavajući prekidima uzrokovanima poslom izvan kuće. Čak i u situacijama kad je majka redovito odvojena od deteta zbog posla izvan kuće, povratka u školu ili bilo koje druge vankućne aktivnosti, ona i dalje može nastaviti dojiti. Kada se majka vraća na posao nakon što je dete napunilo godinu dana, nastavak dojenja nije previše problematičan. Dete u toj dobi već ima nekoliko dnevnih obroka čvrste hrane pa će «preusmeravanje» dojenja na periode kad su zajedno biti lakše. No, u situaciji kada se majka vraća na posao prije nego beba navrši šest mjeseci, majka mora donijeti odluku želi li za nju osigurati svoje mlijeko u razdoblju svoje odsutnosti. Ako želi, onda mora unapred isplanirati ili izmlazanje ili dojenje bebe u razmaku od svakih nekoliko sati, kako bi osigurala dovoljnu produkciju mleka i izbjegla prepunjenje dojki. Ukoliko izdaja mleko, morat će organizirati i hranjenje bebe dok nje nema. Zato ću ovim tekstom pokušati olakšati organizaciju upravo majkama koje se ranije vraćaju na radno mjesto.

Kada se vraćaju na posao pre nego dete napuni godinu dana, dojilje koje mogu za svoje dete izdojiti mlijeko, nalaze posebno zadovoljstvo u saznanju da mu omogućuju obrok neprocjenjive vrijednosti u vremenu u kojem su razdvojeni. Izdajala se majka ili ne, neverojatno je umirujući osjećaj kad se na kraju dana ponovno poveže s bebom dojeći u zagrljaju.

Za malo dijete, svaki je prekid ustaljenih navika i pronalazak nove rutine donekle traumatičan. Da bi to prilagođavanje bilo što jednostavnije, evo nekoliko savjeta:

- pronađite odgovarajuću osobu za dete za koju vjerujete da će vas podržati u odluci da nastavite dojiti,
- trebate odabrati i naučiti metodu izdajanja koja će vam najbolje odgovarati,
- naučite više o samom dojenju – npr. koje činjenice utiču na produkciju mleka,
- pomozite da se dete navikne da ga hrani druga osoba, a ne vi (ili otac),
- obavestite svog poslodavca unapred da ćete imati potrebu izdajati se na poslu. To će vam omogućiti da osmislite plan koji će funkcionisati i za njega i za vas. Ako poslodavac unapred sazna za velike prednosti produženog dojenja i mala prilagođavanja koje je potrebno učiniti na radnom mestu, verovatnije je da će biti sklon saradnji. Odluka o produženom dojenju od velike je prednosti za poslodavca – dojena djeca su upola manje sklona bolestima u prvoj godini života u usporedbi s djecom hranjenom adaptiranim mlijekom. Ukoliko dete ne bude često bolesno, to znači da ćete i vi manje izostajati s radnog mjesta.
- organizujte vreme i mjesto za dojenje ili izdajanje na poslu ili u školi,
- kod kuće napravite raspored kućnih obveza (kupovinu hrane, kuvanje, pranje veša, održavanje kuće…),
- dogovorite unaprijed tko je zadužen za šta, ne zaboravite i brigu za dete i dojenje,
- neka prva nedelja povratka na posao bude krataka – počnite raditi u četvrtak ili petak, a noć prije pripremite:

- dečju torbu koju ćete odneti u vrtić (ili na čuvanje) tako da ostane dodati još samo mleko

- odeću za sve

- sto za doručak

- osmislite i započnite pripreme za sutrašnji ručak/večeru

- za doručke i večere planirajte jednostavna jela

- održavajte nedeljne porodične sastanke da bi proverili kako se obitelj snalazi u novoj fazi te da se lakše otkriju i riješe problemi.

Teško je predvideti koliko će se često majka morati izdajati da bi osigurala dovoljnu količinu mleka za dete. U idealnim bi se uslovima, za vrijeme radnog vremena, trebala izdajati onoliko puta koliko bi za to vrijeme dojila. Najčešće, međutim, majka će se izdajati za vreme jutarnje, podnevne ili popodnevne pauze. Kad se planira koliko će se puta izdajati za vreme odvojenosti, treba uzeti u obzir cijelo vreme razdvojenosti, znači i vreme koje je potrebno da bi odvela dete na čuvanje i stigla na posao i nakon posla otišla po dete i stigla kući.

Budući da na raspolaganju ima ograničene količine vremena, upotreba električne pumpe kojom može izdojiti obe dojke istovremeno bila bi od velike pomoći. Istovremenim izdajanjem obe dojke, moguće je održati visok nivo prolaktina i istovremeno izdojiti mlijeko za 10-15 minuta umjesto za 20-30 minuta, koliko bi bilo potrebno za izdajanje svake dojke posebno. Istraživanja su pokazala da, kad beba navrši mesec dana, temeljnije pražnjenje dojke bolje podstiče povećanje proizvodnje mleka nego češće pražnjenje dojke. Mnoge majke uvidele su da istovremeno izdajanje obje dojke, tri puta dnevno u periodu od prvih nekoliko mjeseci (u slučaju kad se majka vraća na posao prije djetetovih navršenih šest mjeseci) osigurava dovoljno mlijeka za bebu za sljedeći dan. Preporučljivo je započeti s izdajanjem i smrzavanjem mlijeka tri do četiri nedelje prije povratka na posao. Mnogim je majkama lakše izdojiti se ujutro, otprilike sat do dva nakon prvog jutarnjeg podoja – kad su najodmornije i mogu izdojiti veću količinu mlijeka za manje vremena. Neke se majke radije izdajaju više puta tijekom dana i kombiniraju te, manje količine mlijeka. Sljedeća mogućnost je izdajati jednu dojku istovremeno dok dete doji na drugoj. Jednom kad dete počne s nadohranom, bit će potrebno i manje izdajanja.

Ukoliko majka nije u mogućnosti izdojiti dovoljno mlijeka, ima na raspolaganju nekoliko mogućnosti:
- može češće nuditi detetu dojku dok su zajedno (Neke majke učine dodatni napor i dodatno doje bebu tijekom večeri i noću, tako da beba više spava dok su odvojeni i tada treba joj manje mleka.),
- može organizovati više pauza za dojenje ili se češće izdajati dok su odvojeni,
- ukoliko se izdaja ručno ili ručnom pumpom, možda bi bilo dobro da upotrijebi automatsku duplu pumpu koja će bolje isprazniti dojku,
- može u vremenu kad su odvojeni organizirati dohranu.

Budući da će biti razdvojena od djeteta dok je na poslu, preporuka je svakoj majci da se potrudi dojiti češće kad je kod kuće – ujutro, navečer i vikendom. Dojenje je prekrasan način da se osigura harmoničan i privržen odnos s bebom. Učestalim dojenjem održat će se i dovoljna proizvodnjka mleka.

No, nije samo majka ta koja će se morati prilagoditi novonastaloj situaciji. Mnoge će bebe okrenuti svoj ritam dojenja i spavanja da bi se prilagodile činjenici da majke nema. Takva «tehnika» zove se – obrnuti ciklus dojenja. U tom će slučaju beba većinu obroka na prsima imati između 17.30 i 7 sati drugog dana. Dete počne više i češće spavati tijekom dana kad je odvojeno od majke istovremeno pojačavajući intenzitet i učestalost dojenja kad je s majkom. Ovakav ciklus hranjenja govori da je beba toliko povezana s majkom da će je čekati. Ustvari, beba će imati približno isti broj podoja kao i ranije, samo u drugo vrijeme. Ukoliko vaša beba prihvati takav ritam dojenja, bit ćete u mogućnosti manje se izdajati dok ste razdvojeni.

U svoj toj organizaciji oko povratka na posao, organizovanja čuvanja deteta, izdajanja i ostalog, vrlo je bitno da majka ne zaboravi na vlastiti odmor. Spavanje u zajedničkom krevetu jedna je od vitalnih odluka za zaposlenu majku. Posebno ako je beba u obrnutom ciklusu dojenja, majka može biti s razlogom vrlo zabrinuta hoće li se uspjeti dovoljno odmoriti kako bi narednog dana mogla normalno funkcionisati na radnom mjestu. Ako je noću beba blizu vas (budete li, na primer, delili krevet), omogućit ćete joj neograničen pristup dojci dok ćete vi imati priliku istovremeno se naspavati. U mnogim kulturama, zajedničko spavanje nije prihvatljivo. No, za porodicu u kojima se doji takav je «aranžman» često spašavajući. Istraživanja pokazuju da spavanje s bebom pojačava odnos dojenja te majčino i bebino zdravlje. Da bi noćno dojenje funkcionisalo, majka mora znati dojiti u ležećem položaju, na taj će način primijetiti da će ubrzo po podoju zaspati pored deteta te tako lakše nadoknađivati san.

U situaciji kad se majka vraća na posao nakon navršenih godinu dana djetetova života – što je u nas čest slučaj – izdajanje najvjerojatnije neće uopšte biti potrebno. S godinu dana djeca imaju već dovoljno dnevnih obroka druge hrane da lako mogu «izdržati» bez majčinog mlijeka dok majke nema. Postoji mogućnost da će se majka u prvih nekoliko dana morati malo izdajati, u slučaju da joj se grudi prepune, a da bi izbjegla mogući zastoj i eventualnu upalu (čak i mastitis). Znamo da je potrebno nekoliko dana (najčešće 2-3) da se ustali produkcija mlijeka na osnovu novih potreba (bez obzira radi li se o povećanju ili smanjenju produkcije), te u tom periodu treba obratiti pažnju da bi se komplikacije izbegle. Nakon prvotnog perioda adaptacije, dojke će bez problema proizvoditi dovoljno mleka i za često noćno dojenje i za dugačke dnevne periode odvojenosti od deteta.

Šta raditi kada bradavice bole

Dojenje ne bi smelo biti bolno – ukoliko ono ipak jest, morate pronaći razlog bola i učiniti sve da to ispravite. U većini slučajeva, puknutu kožu na bradavicama i krvave, bolne bradavice, uzrokuje loš položaj deteta na dojci ili nepravilno prihvaćanje bradavice. Dete mora biti okrenuto i licem i stomakom prema vama. Bebina brada treba biti odmah ispod bradavice i ona mora dobro otvoriti usta kako bi punim ustima prihvatila bradavicu. Osnovno je da podoj ne smijete odgađati – što češće dete doji, to će se ono ranije naučiti pravilno prihvatiti dojku i ona će se bolje prazniti.

Pored lošeg položaja, bolne bradavice mogu uzrokovati i ravne ili uvučene bradavice – ali i majke s takvim bradavicama mogu dojiti bezbolno. Upotreba duda varalica ili flašiica s cuclom može uzrokovati probleme s usvajanjem dobre tehnike dojenja. To se događa jer je način sisanja cucle i dojke potpuno različit. Iz tog razloga može se dogoditi da će dete na dojci pokušavati dojiti kao da siše cuclu i na taj način uzrokovati bol i oštećenja bradavice. Ukoliko se to dogodi, pokušajte potpuno izbjegavati cucle varalice i cucle sa flašica kako bi se dete ponovo naučilo pravilno dojiti.

Bol u bradavicama olakšava se i sprječava na više načina. Prije podoja treba se udobno smestiti i opustiti - prisjetite se trudničkih vežbi opuštanja ako ste . Nežno masirajte grudi pre podoja, možete staviti i tople obloge (topao peškir ili pelenu, istuširati grudi toplom vodom…), što će olakšati otpuštanje mleka. Ukoliko su vam grudi prepune i bradavica se napela i «izravnala», možete pred podoj izdojiti malo mleka kako bi areola omekšala, mleko krenulo i bradavica se «podmazala».

Ukoliko osjećate bol u bradavici, pokušajte je ublažiti masažom s kockicom leda umotanom u tkaninu. Može vam pomoći i da na početku podoja prvo detetu ponudite zdraviju dojku kako bi potaklo otpuštanje mleka, a zatim bebu preselite na bolnu stranu, čime ćete olakšati osjećaj boli. Uvek provjerite je li beba dobro namještena i je li dobro prihvatila bradavicu.

Probajte razne položaje dojenja. Ukoliko u nekom položaju osećate bol, nežno odvojite dete od bradavice umetanjem čistog prsta u ugao detetovih usana ili lagano pritisnite dojku kako bi se prekinuo vakuum pa promijenite položaj.

Nakon podoja provjerite ima li na bradavicama tragova dojenja koji upućuju na moguće probleme. Izdojite nekoliko kapi mlijeka i razmažite po bradavici. Ostavite otvoren grudnjak nekoliko minuta kako bi se bradavice osušile na vazduhu. Održavajte bradavice suvim i često mijenjajte uloške u grudnjaku kako bi sprečili izloženost bradavica vlazi. Upotrebite posebne plastične školjke koje omogućuju cirkulaciju vazduha oko bradavica, istovremeno sprečavajući trljanje odeće o njih. Izbjegavajte upotrebu svega što isušuje bradavice ili može oštetiti kožu na njima (npr. metilne alkohole, sapune, šampone, grube peškire i sunđere, četkice bilo koje vrste itd.), nošenje neadekvatnih (sintetičnih i/ili uskih) grudnjaka i uložaka za grudnjak s plastičnom folijom, agresivnih pumpiza za izmlazanje. Ukoliko simptomi potraju, obavezno potražite pomoć lekara.

U slučaju da je koža na bradavicama pukla, pročitajte preporuke za bolne bradavice i nastavite dojiti posvećujući dodatnu pažnju pravilnom položaju deteta i omogućite vazduhu da cirkuliše oko bradavica. Ako u toku dojenja iz rane na bradavici krene krv, to bebi neće smetati – slobodno nastavite dojiti. Ukoliko je zaceljivanje sporo ili vam je potrebna pomoć zbog bola, potražite pomoć lekara.

Bol zbog ravnih bradavica može biti i posledica prepunjenja dojke. Kako bi izbjegli prepunjenje dojke, često dojite od samog rođenja, nemojte ograničavati podoje i pazite da se dojke prazne do kraja.

Novorođenčad koja je dojena na zahtjev, obično nema velike razmake između dva hranjenja.

Ukoliko ipak dođe do prepunjenja, potpuno skinite grudnjak pred podoj, nemojte detetu davati nikakve druge tečnosti, nudite ga češće i u kraćim vremenskim razdobljima pa ga probudite da bi dojilo ako su vam grudi pune i osjećate se nelagodno. Upotrijebite tople obloge na grudima i izdojite malo mleka pre dojenja ako dete ima problema s prihvaćanjem bradavice i dojenjem. Za vreme podoja lagano masirajte dojku, a u slučaju potrebe, nakon podoja se možete još malo izdojiti kako bi smanjili pritisak (nemojte izdajati «do kraja» jer ćete na taj način podstaknuti dodatnu proizvodnju mleka). Nakon podoja možete upotrijebiti i hladne obloge kako bi smanjili neprijatan osećaj. Za obloge možete upotrijebiti i listove svežeg kupusa. U slučaju da vam je bol neizdrživ – potražite pomoć liječnika. Kako dete raste, dojke će se uspešnije prilagođavati i većim razmacima među podojima.

Kao ni dojenje ni upotreba pumpe za izmlazanje ne sme boleti. Možda ćete u početku morati malo eksperimentirati i s položajima i s vrstama pumpica, dok ne pronađete položaj i tehniku izdajanja koja vam najbolje odgovara. Odvajanje deteta od dojke morate obavljati vrlo pažljivo. Mnoge majke primjećuju da će se dete samo odvojiti od dojke kad se zasiti. U slučaju da morate sami odvojiti dete, učinite to pažljivo. Ugurajte čisti prst u kut djetetovih usana i prekinite vakuum laganim pritiskom na detetovu donju vilicu. Možete pokušati i pritiskom na dojku u blizini detetovih usana.

Ako vam se dogodi začepljenje mlečnih kanalića, vrlo je bitno da što hitnije počnete delovati. Čestim podojima pokušajte dojku održavati što praznijom. U toku podoja, na bolno područje stavite tople obloge te nežno, ali čvrsto, masirajte čvorić prema bradavici. Prvo ponudite bolnu dojku, dok dete jako vuče, kasnije prijeđite na onu manje bolnu. Često mijenjajte položaje dojenja kako bi se dojka što bolje ispraznila, a nakon podoja se još i ručno izdojite ukoliko je potrebno. Nakon dojenja možete upotrijebiti hladne obloge koji će pomoći da se smanji bol. Preporučljivo je što češće dojiti, odmarati se i uzimati dovoljno tečnosti.

Ukoliko vam ne uspeva smanjiti ili ukloniti čvoriće, imate povišenu temperaturu, drhtavicu i loše se osjećate u toku 24 sata, a u slijedećih 24 sata stanje se ne počne poboljšavati, svakako potražite pomoć lekara. Moguće je da se radi o mastitisu.


Ukoliko nakon nekog vremena pravilnog i ugodnog dojenja osjetite iznenadnu bol u bradavicama ili duboku bol u dojkama, moguće je da imate gljivičnu infekciju. Potrebno je što pre potražiti pomoć lekara, započeti s lečenjem infekcije i u isto vreme lečiti i dete (iako ono možda i nema izražene simptome). Za vrijeme lečenja možete slobodno dojiti, pokušajte izbjegavati upotrebu uložaka za grudnjak, trudite se da vam bradavice budu što suvlje i nikako ih nemojte mazati svojim mlijekom jer ono pospješuje razvoj gljivica.

Naravno nemojte koristiti bilo koji preparat za lečenje svojih doji na svoju ruku bez konsultacije sa lekarom.

Nega grudi u toku laktacije

Za vreme laktacije se ne preporučuje pranje bradavica sapunom i sličnim preparatima. Upotreba sapuna može uzrokovati sušenje kože na bradavicama i njihovo pucanje. Preporučuje se kupanje jednom dnevno, nepotrebno je bradavice prati pri svakom hranjenju (ni prije ni nakon dojenja).

Prije dojenja, dojku se može lagano masirati, što će potpomoći stimulaciji refleksa otpuštanja mlijeka. Nakon svakog hranjenja, lagano istiskivanje nekoliko kapi mlijeka i premazivanje bradavice i sušenje na vazduhu, pomoći će zaštiti kože i bržem zarastanju ranica uzrokovanih lošim položajem deteta na dojci. Bradavice možete osušiti i laganim tapkanjem mekanim peškirom.

Upotreba krema za bradavice nije preporučljiva. Ukoliko vam je koža na bradavicama posebno sha ili tanka i osjetljiva, možete upotrijebiti Purelan kremu na bazi čistog lanolina. Taj preparat preporučuje La Leche League International, kao jedino sredstvo za mazanje bradavica koje prije podoja nije potrebno isprati s dojke, a možete ga upotrebiti i preventivno - kako bi osigurali dobru elastičnost kože.

Izmlazanje, bilo ručno ili pomoću pumpe nikad ne bi trebalo biti bolno i ne bi trebalo uzrokovati rane na bradavicama. U slučaju da se prilikom izmlazanja oseća bol ili se bradavica ošteti, treba provjeriti položaj, smanjiti pritisak na dojke i prilagođavati pritisak i položaj dok bol ne prestane.

Za vrijeme dok su dojke u laktaciji, bilo bi dobro da žena nosi dovoljno čvrst pamučni grudnjak (običan ili namjenski za dojenje) koji će pružiti dobru potporu, a istovremeno neće biti neudoban i stiskati (najbolje da je bez žice). Otprilike trećeg ili četvrtog dana od rođenja vašeg djeteta, vaše će mlijeko preći iz kolostruma u zrelo mleko i vaše će grudi, do sada mekane, postati čvrste, pune. U slučaju da u toku podoja ili između njih iz grudi curi mleko, mogu se koristiti ulošci za grudnjak (blazinice), bilo jednokratni ili pamučni, perivi. Bitno je obratiti pažnju na često menjanje mokrih/vlažnih uložaka, zbog mogućnosti razvoja gljivičnih infekcija. Iz istih razloga, ne preporučuje se korištenje uložaka s plastičnom zaštitnom folijom.

Umerenim vježbanjem ojačat ćete i oblikovati grudne mišiće što će pomoći grudima da zadrže svoj oblik. Uslijed utjecaja godina, gravitacije i trudnoće, grudi teže da se obese i spuste. Sama laktacija ne uzrokuje promjene u izgledu grudi.

Uvucene i ravne bradavice

U toku trudnoće nije potrebna nikakva posebna nega grudi i bradavica u svrhu pripreme za dojenje. Preporučljivo je u trudnoći kupiti čvrst, pamučni grudnjak koji pruža dobar oslonac i dovoljno mjesta te paziti da ga na vrijeme zamijenite većim kako grudi budu rasle. Dojke je dovoljno prati čistom toplom (ne prevrućom) vodom te ih osušiti laganim tapkanjem mekanim pamučnim peškirom. Možete ih nakratko ostaviti da se suše na vazduhu. Sapuni, losioni i alkohol nisu potrebni, a mogu uzrokovati smetnje i zato ih ne bi trebalo upotrebljavati.

«Očvršćivanje» bradavica trljanjem grubim peškirom koje je ranije bilopraksa više se ne preporučuje. Pokazalo se da se na taj način može sa bradavica ukloniti zaštitna supstanca koja se na njima luči tokom i nakon trudnoće, a mogu se i podstaknuti i kontrakcije maternice. Umesto toga, bilo bi dobro nežno masirati grudi. To vam može pomoći kasnijem lakšem «rukovanju» grudima, a može se pokazati i korisnim ukoliko se budete trebali izmlazati. Zatražite od svog ginekologa da vam, u toku trudnoće, pregleda grudi i bradavice.

Najčešće nepravilnosti dojke su ravna i uvučena bradavica koje (ponekad) detetu mogu otežati početak dojenja i pravilno prihvaćanje dojke.

Kako da razlikujete ravne od uvučenih bradavica:

Ravne bradavice neće se ispupčiti pri podražaju ili hladnoći.

Uvučene bradavice će se još više uvući ako se okolina bradavice pritisne. Uvučenost bradavice uzrokuju vlaknaste tetive koje povezuju bradavicu s tkivom koje se nalazi ispod nje. U mnogim će se slučajevima tetive opustiti uslijed hormonalnih promjena u trudnoći te će se bradavice ispupčiti. U nekim slučajevima, može pomoći ako žena u toku poslednjeg meseca trudnoće danju u grudnjaku nosi posebne plastične «školjke» koje pomažu izvlačenju bradavice. Ako želite, možete lagano izvući bradavice i nježno ih zasukati između palca i kažiprsta – čvrsto, ali tako da vas ne zaboli. Ispupčenu će bradavicu dijete lakše prihvatiti. No, čak i žene s uvučenim bradavicama mogu normalno dojiti. Da bi se bradavica izvukla za podoj, jednom kad se dijete rodi, možete upotrijebiti pumpu za izmlazanje neposredno prije nego dijete stavite na dojku. Moguće je da će iskrsnuti nešto više problema s postavljanjem djeteta na dojku i njegovim pravilnim prihvaćanjem bradavice, ali mnoge uvučene bradavice se nakon nekog vremena dojenja same ispupče.

Cao

Vratila se sa odmora navalite sa pitanjima